STOLNI TENIS
Stolni tenis je sport u kojem se natječu dva (ili četiri) igrača koji lopticu udaraju reketom na stolu za stolni tenis. Standardne dimenzije stola su 2,74 x 1,525 m, stol je visok 76 cm. Dvije polovice stola dijeli mrežica visoka 15,25 cm koja viri (produžava se) s obje strane stola za 15,25 cm.
Po starim pravilima igralo se do 21, a svaki igrač je servirao za redom 5 puta. Danas se igra do 11 bodova, za redom se servira dva puta, pa je igra postala brža i zanimljivija. Igra se na tri dobivena seta, do 11. Razlika mora biti dva boda, dakle 11:9 ili 12:10...i tako dok se ne postigne dva boda razlike. Promjenama pravila je loptica povećana s 38 na 40 mm i otežana - s 2,5 na 2,7 grama.
Stolni tenis vuče svoje korijene iz Engleske kao večernja razonoda viktorijanske klase u 1880-im oponašajući veliki tenis u kući. Za igru su upotrebljavali svakodnevne predmete iz kuće. Knjige su nizali kao mrežicu, okrugli čep šampanjca bio je loptica, kutije cigara imitirale su rekete, a kuhinjske bi stolove poslije večere pretvarali u stolove za stolni tenis. Kada je sport postajao sve popularniji počeli su se izrađivati prvi u okvir postavljeni pergamentni reketi. Zbog zvuka udaranja loptice od reket i stol, sport je dobio nadimak Ping-Pong.
Prvu celuloidnu lopticu izradio je Englez James Gibb 1901. E. C. Goode 1903. je godine izradio modernu inačicu reketa tako da je gumu pričvrstio na drveni reket. Stolnom tenisu uvelike raste popularnost od 1901. godine kada se počinju organizirati turniri, a 1902. održava se i neslužbeno svjetsko prvenstvo. Godine 1921. u Engleskoj je osnovana Stolnoteniska udruga (TTA), a 1926. Svjetska stolnoteniska federacija (ITTF). London je 1927. ugostio prvo službeno svjetsko stolnotenisko prvenstvo. U 1950-ima počeli su se proizvoditi reketi koji su ispod gume imali sloj spužve koja je omogućila veću rotaciju i veću brzinu loptice, što je dramatično promijenilo igru. Dodatno povećanje rotacije i brzine dolazi uporabom ljepila. Stolni je tenis predstavljen kao olimpijski sport na Olimpijskim igrama 1988. godine.
ITTF 2000. godine donosi neka pravila kojima bi stolni tenis napravili prihvatljivijim televizijskoj publici. Dimenzije loptica povećane su s 38 mm na 40 mm i na taj su način usporili igru jer veća loptica gubi na brzini zbog većeg otpora zraka. Promijenjen je sustav bodovanja s 21 boda na 11 bodova kako bi se igre brzo mijenjale i tako bile napetije. Zabranjeno je sakrivanje loptice prilikom serviranja kako bi se smanjila prednost servera. Sva pravila pridonose tomu da se igra uspori te se produže izmjene udaraca igrača kako bi se sport učinio zanimljivijim za gledanje.
Gornja površina stola - površina igranja - je pravokutnik 2,74 m dugačak i 1,525 m širok, postavljen 76 cm iznad poda. Površina igranja ne uključuje okomite stranice gornjeg dijela stola. Površina igranja može biti od bilo kojeg materijala, takve kvalitete da standardna loptica puštena s visine od 30 cm odskoči oko 23 cm. Površina igranja treba biti jednolično tamne boje, bez sjaja ali s bijelom uzdužnom linijom 2 cm širokom uz svaki rub od 2,74 m i bijelom krajnjom linijom, 2 cm širokom.
Za igru parova, svako je polje podijeljeno u dva jednaka polupolja s bijelom središnjom linijom 3 mm širokom, koja je paralelna s uzdužnim linijama; središnja linija se smatra dijelom desnog polupolja.
Mreža je razapeta na uzici koja je na svakom polju pričvršćena na uspravnom držaču visokom 15,25 cm i udaljenom od uzdužne linije 15,25 cm. Lopta je okrugla, promjera 40 mm, mora biti teška 2,7 g. Lopta je izrađena od celuloida ili sličnog plastičnog materijala, mora biti bijele ili narančaste boje bez sjaja.
Reket može biti bilo koje veličine, oblika ili težine, ali plohe reketa moraju biti krute i ravne.
Najmanje 85% debljine plohe reketa mora biti od prirodnog drva; ljepljivi sloj unutar reketa može biti pojačan vlaknastim materijalima kao ugljičnim vlaknima, staklenim vlaknima ili prešanim papirom, ali ne može biti deblji od 7,5% ukupne debljine odnosno 0,35 mm, zavisno što je manje.
Ploha reketa, svaki sloj unutar plohe reketa i svaki sloj obloge reketa ili ljepila, na strani koja se upotrebljava za udaranje lopte, mora biti neprekinut i jednake debljine.
Upoznajmo zajedno terminologiju stolnog tenisa:
"Rally" je razdoblje za vrijeme kojeg je lopta u igri.
Lopta je u igri od zadnjeg trenutka u kojem je nepomična na dlanu slobodne šake prije nego je namjerno izbačena za serviranje pa dok igra nije odlučena kao "let" (ponavljanje) ili kao bod.
"Let" je dio igre čiji se rezultat ne broji (ponavljanje).
"Point" (bod) je dio igre čiji se rezultat broji.
"Šaka s reketom" je šaka koja drži reket.
"Slobodna šaka" je šaka koja ne drži reket; slobodna ruka je ruka slobodne šake.
Igrač udara loptu ako je dodirne u igri s reketom koji je u šaci ili "šakom s reketom" do zgloba šake.
Igrač ometa loptu ako je on, ili bilo koja stvar koju nosi ili ima na sebi, dodirne u igri kada je nad ili se kreće prema površini igranja, a nije taknula njegovo polje od momenta kada je zadnji puta udarena od njegovog protivnika.
"Server" je igrač koji ima pravo prvi udariti loptu.
"Primatelj" je igrač koji ima pravo u igri drugi udariti loptu.
"Sudac" je osoba određena da nadzire susret.
Pomoćni sudac je osoba određena da pomaže sucu u određenim odlukama.
Sve što igrač "nosi ili ima kod sebe" obuhvaća sve što je imao ili nosio na početku igre (osim lopte).
Smatrat će se da je lopta prešla "iznad ili oko" mreže ako prođe bilo kuda, osim između mreže i držača mreže ili između mreže i površine igranja.
Krajnja linija smatra se neograničeno produženom u oba smjera.
Servis počinje tako da lopta slobodno leži na otvorenom dlanu serverove slobodne šake koja miruje.
Server izbacuje loptu skoro okomito uvis, bez ikakvih rotacija, tako da se izdigne najmanje 16 cm nakon što je napustila dlan slobodne šake i da pada bez dodira s bilo čime prije nego je udarena.
Kad lopta pada server je udara tako da najprije dodirne njegovo polje, a zatim, nakon što je prošla iznad ili oko mreže, dodirne polje primatelja; u igri parova lopta treba dodirnuti desno polupolje servera, a zatim desno polupolje primatelja.
Od početka servisa pa dok nije udarena, lopta mora biti iznad razine površine igranja i iza krajnje linije servera i ne smije biti skrivena primatelju od servera, njegovog suigrača u igri parova ili sa bilo kojom stvari koju oni nose ili imaju na sebi.
Čim se lopta izbaci, serverova slobodna ruka mora biti uklonjena iz prostora između lopte i mreže. Prostor između lopte i mreže je određen s loptom, mrežom i njenim neograničenim produžetkom uvis. Igrač je obvezan tako izvoditi servis da sudac ili njegov pomoćnik mogu vidjeti odgovara li zahtjevima propisnog servisa.
Ako sudac sumnja u ispravnost servisa on može u prvom slučaju u susretu uzviknuti “let” i opomenuti servera. Za bilo koji kasniji servis sumnjive ispravnosti istog igrača ili njegovog suigrača u igri parova primatelj će dobiti bod.
Kad je očito da je igrač koji servira pogriješio u odnosu na pravila servisa, neće biti opomenut već će primatelj dobiti bod. Kada je jedan igrač ili par izabrao da prvi servira ili prima servis ili da započne na određenoj strani, drugi igrač ili par ima pravo izabrati preostalu mogućnost.
Nakon svaka dva odigrana boda, primajući igrač ili par postat će server i tako do kraja seta, ili dok oba igrača ili para ne osvoje po 10 bodova, ili do uvođenja ekspeditivnog sistema, kada red serviranja i primanja servisa ostaje isti ali će svaki igrač servirati naizmjence po jedan bod.
U svakom setu u igri parova, par koji ima pravo prvi servirati odlučit će tko će prvi servirati, a u prvom setu susreta par koji prima servis će odlučiti tko će od njih prvi primati servis; u sljedećim setovima susreta, kada se izabere prvi server prvi primatelj će biti igrač koji je njemu servirao u prethodnom setu.
U igri parova, kod svake promjene servisa, prethodni primatelj servisa će postati server, a suigrač prethodnog servera postat će primatelj servisa.
Igrač ili par koji su prvi servirali u setu, u narednom će setu susreta prvi primati servis, a u posljednjem mogućem setu susreta u igri parova par koji prima servis će izmijeniti svoj red primanja kada prvi par postigne pet bodova.
Igrač ili par koji je započeo na jednoj strani u setu započet će na drugoj strani u sljedećem setu, a u posljednjem mogućem setu susreta igrači ili parovi će zamijeniti strane kad jedan od igrača ili parova postigne pet bodova.
Ako igrač servira ili prima servis izvan redoslijeda, sudac će prekinuti igru čim se greška otkrije i nastavit će se tako da servira ili prima igrač koji bi to trebao raditi s postignutim rezultatom, a da je to u skladu s redoslijedom utvrđenim na početku susreta, i u igri parova s redoslijedom koji je izabrao par koji ima pravo prvi servirati u setu tijekom kojeg je greška otkrivena.
Ako igrači ne promijene strane onda kad su to trebali učiniti, sudac će prekinuti igru čim se greška otkrije i nastavit će se s igračima na onim stranama gdje bi se kod postignutog rezultata trebali nalaziti prema redoslijedu utvrđenom na početku susreta. U svakom slučaju će se priznati svi bodovi postignuti prije nego što je greška otkrivena. Osim kada oba igrača ili para postignu najmanje po 9 bodova, ekspeditivni sistem će se primijeniti ako je set nedovršen nakon 10 minuta igre ili u bilo koje ranije vrijeme na zahtjev oba igrača ili para.
Ako je lopta bila u igri kad je vrijeme isteklo, sudac će igru prekinuti, a nastavit će se tako da servira onaj igrač koji je servirao u igri kada je prekinuta.
Ako lopta nije u igri kad je vrijeme isteklo, igra će se nastaviti tako da će servirati igrač koji je u prethodnom bodu primao servis.
Nakon toga, svaki će igrač servirati jedanput naizmjence do kraja seta i ako primajući igrač ili par učini 13 odbojnih udaraca primatelj će dobiti bod.
Kada se jednom ekspeditivni sistem primijeni, po njemu će se igrati svi ostali setovi do kraja susreta.
povratak